I ove godine Scouti kite bor na Koretićima u nedjelju 22. prosinca.
Okupljanje je ispred Scouta u nedjelju u 8h. Za detaljne informacije i prijave zbog organizacije prijevoza i klope javite se do petka 20.12. našem Mući na broj 098 583 891.
Uz dobru volju i veselje, slobodno ponesite ukrase za bor: kekse, medenjake, kokice tako da se životinjice mogu zasladiti tijekom hladnih zimskih dana.
Opća skupština Ujedinjenih Naroda proglasila je 2003. godine 11. prosinca Međunarodnim danom planina, nakon što je Međunarodna godina planina, koju je UN proglasio 2002., ukazala na potrebu stalnog osvješćivanja golemog značenja planina i održivog razvoja njihova okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva.
Planine su od neprocjenjive važnosti za život. Planine opskrbljuju sa 70 posto cjelokupne pitke vode, one su dom za 25 posto biljnih i životinjskih vrsta, ali isvakom desetom stanovniku planete.
Ovogodišnji Međunarodni dan planina posvećen je temi „Planine – Ključ održive budućnosti”. Cilj je istaknuti važnost planina u održivom ekonomskom razvoju, iskorijenjivanju siromaštva i smanjivanja ugljičnog dioksida u atmosferu. Stanovništvo planina je među najsiromašnijim na cijeloj planeti, a njihov okoliš je zbog dramatičnih klimatskih promjena, topljenja ledenjaka, erozije tla i poplava sve ugroženiji, čime je i njihov život u planinama sve teži i nesigurniji.
FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) bila je zadužena za koordinaciju Međunarodne godine planina, a određena je i kao vodeća agencija za obilježavanje Međunarodnog dana planina.
U ovogodišnjoj poruci povodom Međunarodnog dana planina FAO navodi :“Vjerujemo da će pokretanje ove teme pomoći u podizanju svijesti o tome kako nove prilike mogu donijeti korist stanovnicima kako planinskih tako i drugih predjela, a da se pri tome ne naruše postojeći planinski društveni i ekološki sistemi“.
U nedjelju 15.12.2013. ide se na izlet u Samoborsko gorje i Žumberak. Okupljanje je u 7.45 ispred Scouta (Josipa Komparea 5). Autima se kreće prema Glažuti (17km vožnje) u 8.00. Dolazak u Glažutu, te početak hodanja u 8.30. Trasa izleta: Glažuta-Tuščak-Kravljak-Planinarska kuća “Scout”-Noršić selo-Kostanjevec Podvrški-Glažuta. Vrijeme hoda: 6 sati. Povratak u Samobor je predviđen oko 17.00. Na trasi izleta nema planinarskih i ugostiteljskih objekata, hrana i piće iz ruksaka. Potrebno je obavezno ponijeti čeonu svjetiljku i štapove za hodanje, ostala oprema treba biti standardna i primjerena godišnjem dobu. Svi koji žele ići mogu se javiti Bimbu na broj 098 9527 579 kako bi se prijavili i dobili ostale informacije. Prijave se primaju do petka 13.12.2013.
Dodatne napomene:
1) Gradina Tuščak je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice.
2) U slučaju snijega ili kiše moguća je promjena trase ili otkazivanje izleta.
U nedjelju 17.11. Scouti su bili iznad Plitvičkih jezera na Oštrom Medvjeđaku 884 m. Oštri Medvjeđak najviši je vrh brda Medvjeđaka iznad Plitvičkih jezera, a uz njega su još vrhovi Tupi Medvjeđak (868 m) i Turčić (801 m). Turističke staze na Medvjeđak sagrađene su još u 19. stoljeću, a današnje markacije u većem dijelu prate te stare putove. Prva je 1894. godine bila sagrađena staza na vrh Tupi Medvjeđak, a 1900. je Kraljevski šumarski erar uredio šumski put od tadašnjeg hotela na vrh Oštrog Medvjeđaka. Taj je put nazvan Blankin put, po ženi nadvojvode Leopolda Salvatora iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Ove godine 7.-8.12. Scouti idu na dvodnevni tradicionalni izlet na Prominu. Najviši vrh Promine je Čavnovka 1147 m, a ime duguje prastaroj Čavinoj kapeli koja je u davnini stajala na vrhu. Na 850 m nalazi se planinarska kuća Promina u kojoj je planirano noćenje. Svi zainteresirani mogu se prijaviti do 30.11. na 091 5367 334 ili na sastancima utorkom. Detaljne informacije o izletu mogu se saznati na navedenom broju kod Valentine ili na sastanku Scouta.
Ne u japankama na planinu :), nastavak teksta slijedi…..
Potpuno uživanje u planinama uključuje osim tjelesne pripreme i odgovarajuću opremu (na sebi i uz sebe).
Ovisno o dužini izleta, godišnjem dobu, vremenskim uvjetima i mogućnostima opskrbe, prehrane i spavanja na trasi puta treba ponijeti odgovarajuću opremu. Izbor opreme ovisi i o osobnim potrebama svakog pojedinca.
Prije svakog izleta dobro je napraviti popis potrebne opreme za izlet kako se ne bi nešto zaboravilo. Popisom potrebnih stvari za izlet možemo s vremenom vidjeti što nam je korisno, a što višak te time olakšati izbor potrebne opreme. Uvijek treba voditi računa o težini i volumenu svakog pojedinog predmeta i prednost dati praktičnijim i lakšim stvarima koje zauzimaju manje prostora i koje se mogu koristiti u različitim situacijama.
GOJZERICE štite stopalo i skočne zglobove, moraju biti udobne i održavati stopala suhim. To znači da cipele trebaju biti visoke i imati čvrstu potplatu, da su barem pola broja veće od brojeva cipela koje nosimo svakodnevno, te da su izrađene od materijala koji »diše«. Najveće pitanje je kakve cipele mogu održati stopalo suhim (toplim) odnosno omogućiti da znoj izlazi, a spriječiti vodu da prodre unutra. Za sprječavanje ulaska vode u pravilu je najbolje dodatno impregnirati kožu (sprej ili vosak za impregnaciju).
DOBRO JE ZNATI
Tvrdoća cipele se izabire ovisno o vrsti aktivnosti.
Vrijedi pravilo: što su teži ruksak i teren, tvrđa mora biti cipela
Pri izboru modela i veličine ne štedimo vrijeme. Možemo si pomoći s jednostavnim ispitivanjem: dok su cipele odvezane gurnemo nogu naprijed do kraja, iza pete nam treba ostati prostora za jedan prst, a kad su cipele zavezane vrhovi prstiju nam ne smiju doći do vrha cipele. Ako namjeravamo koristiti automatske dereze izaberemo cipele, koje to dozvoljavaju, no svakako cipele moraju imati dovoljno tvrd potplat, jer će nam u suprotnom ispadati.
Vodootpornost cipela: Cipele izrađene od deblje kože su uz pravilno održavanje vrlo otporne na vlagu. Tkanina Cordura je vodootporna, no takve cipele u pravilu imaju više šavova koji su najproblematičniji što se tiče vodootpornosti. Za najbolju zaštitu od vlage izaberemo cipele koje imaju na unutrašnjoj strani Gore-TexR. Svi šavovi unutrašnjeg Gore-TexR materijala su lijepljeni, tako da se vlaga ako i prodre kroz šavove i vanjski materijal zaustavi na Gore-TexR membrani. (izvor: www.iglusport.hr/)
ČARAPE trebaju omogućiti amortiziranje udaraca prilikom hodanja te održavati stopala suhim i toplim. U tu svrhu najbolje je navući na noge jedne tanke končane čarape koje će omogućiti stopalu da diše, a preko njih deblje čarape za hodanje koje će amortizirati udarce i osigurati toplinu. Nisu sve čarape jednake, pa treba malo eksperimentirati ako želimo naći najbolju kombinaciju. Vrlo je važno da nakon ova dva para čarapa planinarske cipele ostanu udobne, jer inače mogu otežati cirkulaciju u nogama i izazvati ozebline na stopalima, bez obzira na najtoplije čarape. Iz istog razloga, ni same čarape ne smiju biti tijesne. Čarape debele vunene (1 par), koje su široke, komotne i tople vrlo dobro mogu poslužiti za spavanje u hladnim spavaonicama ili na otvorenom. Uvijek u ruksaku imati rezervne čarape!
RUKSAK prilagođen leđima planinara, s prozračnim leđnim dijelom i navlakom za kišu i snijeg (navlaka za ruksak se može posebno kupiti ako ju ruksak već nema). Veličinu ruksaka treba odgovarati duljini i karakteru izleta. Za višednevne izlete koriste se ruksaci od 35-50 litara.
PLASTIČNE VREČICE štite odjeću i stvari u ruksaku od vode, a i zbog lakšeg snalaženja, dobro je odjeću prije slaganja u ruksak složiti u najlonske vrećice. Korisno je ponijeti i dodatne vrećice za smeće koje smo kao planinari dužni ponijeti sa sobom u dolinu.
ŠTAPOVI ZA HODANJE čuvaju koljena!
MAJICA za hodanje po mogućnosti brzosušeća koja dobro diše i ne zadržava znoj. U slučaju da hodamo u pamučnim majicama koje lako upijaju vodu sa sobom ih trebamo ponijeti više da bismo ih mogli češće mijenjati.
FLIS je vrlo lagan i topao, može se nositi ispod jakne po velikoj hladnoći i vjetru.
JAKNA, nepromočiva s kapuljačom štiti od vjetra i hladnoće. Treba biti dovoljno komotna da ne sputava pri kretanju i pokretanju ruku.
PLANINARSKE HLAČE trebaju biti komotne i napravljene od materijala koji diše i ne upija vodu. Prema tome poželjno je odabrati tanke hlače koje minimalno upijaju vodu i brzo se suše. Takav materijal je npr. 70% poliester i 30% vuna, a ima i nekih drugih kombinacija. Tanke hlače se u praksi pokazuju bolje nego debele (čak i po snijegu) jer bolje »dišu« (što puno znači nogama koje u planinarenju obavljaju najveći dio posla). Dobro je znati da mokro tijelo gubi oko 20 puta brže toplinu od tijela koje je suho. Ako je hladno ili puše jak vjetar mogu se ispod hlača obući duge termo gaće ili nešto slično, izbjegavajući pritom pamuk koji upija i zadržava puno vode.
NEPROMOČIVE HLAČE ZA KIŠU ili navlačne hlače
KABANICA za zaštitu od kiše
KAPA ljeti (šilterica) štiti glavu od utjecaja sunca, a zimi od vjetra i hladnoće.
REZERVNA ODJEĆA
ODATNA OPREMA ZA VIŠEDNEVNE IZLETE
PRIBOR ZA HIGIJENU (četkica za zube, pasta za zube, sapun, ručnik,…)
REZERVNA ODJEĆA kako bismo se nakon naporne ture mogli presvući u suho i toplo. Majica, hlače, flis…
ČISTE TENISICE ILI PAPUČE jer je u većini planinarskih domova zabranjen ulazak u spavaonice u gojzericama.
VREĆA ZA SPAVANJE – za spavanje u planinarskim domovima dovoljno je ponijeti tanju i lakšu vreću za spavanje jer većina domova ima pokrivača, no ako planirate spavati na otvorenom ili ste zimogrozni vreću trebate prilagoditi uvjetima.
PROSTIRKA (KARIMAT) za spavanje ili sjedenje na tvrdoj podlozi (pod, klupa).
OPREMA ZA ZIMSKE I VISOKOGORSKE UVJETE
KAPA, vunena zimi štiti glavu od vjetra i hladnoće. Bolje su one kape koje imaju mogućnost zaštite sinusa (čela) i ušiju. Puno tjelesne temperature gubi se upravo preko glave.
ŠAL
RUKAVICEprotiv vjetra dovoljne su i tanke rukavice, a za zimu trebaju biti tople (vunene) ili nepromočive za kišu i snijeg. Praktični su modeli kod kojih možemo privremeno osloboditi prste bez skidanja rukavice.
GAMAŠE (GLEŽNJACI) štite noge od upadanja snijega, vode i blata u gojzerice.
OBRAZINA je korisna za planinarenje po vrlo jakom vjetru. Treba odabrati model koji dah iz nosa ili usta ne vraća prema očima i tako zamagljuje naočale. Biciklisti se koriste većim brojem modela, koji se mogu koristiti i u planinarenju.
NAOČALE štite oči od sunca i vjetra. GLEČERICE služe za zaštitu od sunčanog sljepila. Obavezno moraju imati UV zaštitu inače su štetne.
DEREZE – metalni zupci za gojzerice koji olakšavaju hodanje po poledici i smrznutom snijegu. Žabice su manje i praktičnije za nošenje u ruksaku, a dereze bolje za dugotrajno hodanje.
CEPIN – služi pri visokogorskom planinarenju za lakše uspinjanje padinom, za kopanje stepenica u snijegu i ledu te za osiguranje ili zaustavljanje kod poskliznuća.
Oprema za osiguranje od posljedica pada: kratko uže (ZAMKA) i dva KARABINERA
Ljeti uvijek obavezno imati šešir, šiltericu kako bi zaštitili glavu od sunca, sunčane naočale i kremu za sunčanje.
Oprema koju je uvijek korisno imati : baterija, švicarski nož, šibice, sat, kompas, karta, pribor za prvu pomoć (sterilni zavoji, gaza, flaster, sredstva za dezinfekciju i protiv bolova), astrofolija (zaštitna folija za očuvanje tjelesne topline u slučaju nesreće i dugotrajnog mirovanja na otvorenom), fotoaparat.
Osobna iskaznica i planinarska iskaznica, ako skupljate žigove, dnevnik obilaznice, tinta i jastučić za otiskivanje žigova su neizostavni. Tekućina i hrana po potrebi.
Sastanci članova PK Scout održavaju se utorkom u 20.00 sati u prostorijama Saveza Scouta Samobor na adresi Josipa Komparea 5, samo prođite kroz omiljenu birtiju i pitajte za nas!
Zapaljena je planinarska kuća na Ledenoj kosi ispod Troglava (1530m), najvećeg vrha Dinare. Kuća je izgorjela do temelja.
Vijest o zapaljenoj planinarskoj kući na ledenoj kosi s tugom je primljena među planinarima, članovima Hrvatske gorske službe spašavanja, speolozima, lovcima i svim ljubiteljima prirode koji su pohodili dinarski vrh i kuću koristili kao sklonište i/ili prenoćište. Ova planinarska kuća, izgrađena prije nepune četiri godine (svečano otvaranje 20.09.2009), bila je obavijesna točka HGSS-a, a među njenim korisnicima bili su djelatnici Državne uprave za zaštitu prirodne baštine koji su radili na projektu proglašenja Dinare zaštićenim krajobrazom te djelatnici granične policije prilikom nadzora državne granice s BiH na tom području – kazao nam je Darko Gavrić Čerčo, pročelnik HGSS-a za infrastrukturu.
Izgorjela planinarska kuća podno Troglava mogla je primiti do 15 osoba. Bila je omiljena i popularna kod svih kojima je bar jednom pružila krov nad glavom. Stoga se svi pitamo kako je došlo do požara i zašto je morala izgorjeti. Očekujemo da bi odgovor na to pitanje mogli dobiti od djelatnika Postaje pogranične policije Trilj koji su u srijedu s inspektorima protupožarne zaštite na zgarištu obavili očevid. Važno je napomenuti da oko izgorjele planinarske kuće na Ledenoj kosi nije bilo šumskih požara.
